Sve veća zabrinutost u vezi s razlikovanjem tačnih i lažnih informacija na internetu postala je globalni problem. Prema izvještaju Reuters Institute Digital News Report za 2024. godinu, 59% ispitanika na globalnom nvou izražava zabrinutost zbog tačnosti informacija u online vijestima.
Kada je riječ o Republici Srpskoj postavlja se pitanje u kojoj mjeri stanovnici percepiraju svoju sposobnost da kritički analiziraju medijske sadržaje i razlikuju tačne informacije od dezinformacija. Nedavno istraživanje Metrics agencije, sprovedeno na uzorku od 1000 ispitanika, analiziralo je nivo informisanosti građana, njihovu percepciju medijske pismenosti i zainteresovanost za edukaciju u ovoj oblasti.
Informisanje putem interneta i društvenih mreža
Više od pola ispitanika (55,7%) redovno ili svakodnevno prati vijesti putem interneta i društvenih mreža. Međutim, 23% ispitanika starosti između 25 i 30 godina ne koristi ove izvore informacija redovno. S druge strane, 81% zaposlenih u javnom sektoru redovno se informiše na ovaj način, dok je taj procenat značajno niži kod nezaposlenih i onih sa nižem nivoom obrazovanja.
Kritička analiza medijskih sadržaja
Jedan od ključnih segmenata istraživanja bavio se pitanjem koliko su mladi sigurni u svoju sposobnost da razlikuju tačne informacije od lažnih vijesti. Najveći dio ispitanika (njih 35,9%) smatra da djelimično može razlikovati pouzdanost informacija koje im se plasiraju. Najmanje su sigurni ispitanici bez formalnog obrazovanja (74% njih nije sigurno u svoje sposobnosti rapoznavanja vijesti). S druge strane, ispitanici sa završenim fakultetom pokazuju najveće samopouzdanje – 54% njih smatra da dobro ili odlično prepoznaje lažne vijesti.
Kada je u pitanju percepcija nivoa znanja o kritičkoj analizi medijskih sadržaja, rezultati pokazuju da 80,5% ispitanika smatra da stanovnici u Republici Srpskoj imaju malo ili nimalo znanja o tome kako kritički Poređenja radi, samo 19% ispitanika sa završenim fakultetom vjeruje da stanovnici imaju adekvatno znanje u ovoj oblasti, dok je taj procenat kod ispitanika sa srednjoškolskim obrazovanjem 27%.
Edukacija o medijskoj pismenosti: zainteresovanost i izazovi
Iako su rezultati istraživanja pokazali da postoji nizak nivo povjerenja u sposobnost stanovnika da kritički analiziraju medijske sadržaje, većina ispitanika (65,2%) nije zainteresovana za edukaciju o ovoj temi. Najveću zainteresovanost su pokazali mladi od 18 do 30 godina (njih 49%), zatim oni koji žive u predgrađima (33%) i punoljetni ispitanici mlađi od 25 godina.
Zaključak
Rezultati istraživanja pokazuju da su stanovnici Republike Srpske svakodnevno izloženi velikom broju informacija putem interneta i društvenih mreža, ali njihova percepcija ukazuje na nedostatak kritičke analize tih sadržaja. Iako 40,5% ispitanika smatra da građani nemaju dovoljno znanja o medijskoj pismenosti, samo 34,8% izražava interes za dodatnu edukaciju u ovoj oblasti. Ovi podaci predstavljaju izazov za obrazovne institucije, kreatore politika i organizacije civilnog društva, koji bi trebali osmisliti strategije za podizanje nivoa medijske pismenosti među mladima.
