Jednako koliko su određeni događaji oblikovali istoriju, činili su to i oni koji su prenosili vijesti o njima. Od praistorije do danas, moć priče bila je veća od moći same informacije. Ono što se, međutim, mijenjalo kako se mijenjalo i društvo, jeste način na koji se priča pričala. Dok su prošli vijek oblikovale štampane novine, potom radio i na kraju televizija, prošlu i tekuću dekadu obilježile su društvene mreže. Njihov uticaj u odnosu na tradicionalne medije će u budućnosti dodatno rasti.
Zašto su društvene mreže postale toliko popularne i moćne? Nekoliko je razloga. Prvi razlog leži u dostupnosti. Pametni telefoni su postali široko dostupni i posjeduje ih velika većina stanovništva. Iako se cjenovno razlikuju, njihove osnovne funkcionalnosti su slične. To je prvi dio “demokratizacije” prenosa vijesti koje su donijele društvene mreže. Drugi dio je njihov model naplate, gdje nije potrebno direktno plaćanje za pristup informacijama od strane korisnika. Treći dio je činjenica da sada kreatori vijesti više nisu samo u redakcijama, već je do široke publike moguće doći s bilo kojeg mjesta, a što je najvažnije, s lica mjesta nekog događaja. Budući da se to vrlo često događa gotovo simultano s događajem, brzina kojom se objavljuju vijesti na društvenim mrežama također je jedan od ključnih faktora njihove popularnosti, iz koje crpe i svoju moć. Dodatno, bilo ko može postati kreator vijesti.
Prema posljednjem istraživanju koje je radila agencija Metrics u februaru 2025. za gotovo četvrtinu stanovnika Srpske, društvene mreže su primarni izvor informacija o dešavanjima u zemlji i regionu.
Dodatno, 60% ispitanika navodi da aktivno koristi društvene mreže kao izvor informacija. Među ovim mrežama prednjače Instagram i Facebook, a slijede Twitter (sada X) i TikTok (ilustracija 2). Iako mnogi u javnom diskursu smatraju Twitter glavnim izvorom dnevno-političkih informacija, kod nas, kao i međunarodno, ova mreža se uglavnom koristi za kreiranje sadržaja, dok je većina populacije sklonija konzumiranju sadržaja.
Kako se u praksi ogleda uticaj medija, a posebno društvenih mreža, na oblikovanje stavova stanovnika naše zemlje o društvenim pitanjima? Pogledajmo na primjeru aktuelnih dešavanja u Srbiji, ilustrovano na grafikonu ispod. Zbirno, 58% ispitanika koji koriste društvene mreže za informisanje kažu da podržavaju potpuno ili uglavnom studentske proteste u Srbiji. S druge strane, takav stav među ispitanicima koji ne koriste društvene mreže za informisanje ima samo 23% ispitanika. Dodatno, ispitanici koji koriste društvene mreže su i mnogo odvažniji u otkrivanju svojih stavova, te samo petina njih odbija da se izjasni, dok gotovo trećina onih koji ne koriste društvene mreže, neće ni da iznesu svoj stav o ovom pitanju.
Kako se u praksi ogleda utjecaj medija, a posebno društvenih mreža, na oblikovanje stavova stanovnika naše zemlje o društvenim pitanjima? Pogledajmo na primjeru aktuelnih dešavanja u Srbiji, ilustrovano na grafikonu ispod. Zbirno, 58% ispitanika koji koriste društvene mreže za informisanje kažu da podržavaju potpuno ili uglavnom studentske proteste u Srbiji. S druge strane, takav stav među ispitanicima koji ne koriste društvene mreže za informisanje ima samo 23% ispitanika. Dodatno, ispitanici koji koriste društvene mreže su i mnogo odvažniji u otkrivanju svojih stavova, te samo petina njih odbija da se izjasni, dok gotovo trećina onih koji ne koriste društvene mreže, neće ni da iznese svoj stav o ovom pitanju.
Slični nalazi prisutni su i u ostatku ovog istraživanja. Izvori informacija ključno oblikuju stavove pojedinaca o društvenim dešavanjima, pri čemu je najdrastičnija razlika u tome da li pojedinci koriste društvene mreže ili ne. Ako pitanje o podršci protestima ukrstimo sa pitanjem o primarnom izvoru informacija, možemo vidjeti da 62% ispitanika kojima su primarni izvor informacija društvene mreže ima pozitivan stav o protestima, dok tek 20% ispitanika kojima su primarni izvor regionalne televizije i 30% kojima su primarni izvor televizije iz Srpske, imaju pozitivan stav o protestima.
Ovaj primjer samo je jedan i nizu mnogih koji pokazuju kako različiti mediji oblikuju stavove stanovništva o različitim pitanjima. Upravo od priče koja dolazi do nas, zavisi i naš stav o nekoj osobi ili događaju. Zato je važno da priče dolaze iz kredibilnih izvora, ili barem iz više njih, kako bi sami sklopili svoj mozaik istine.
