Razvijenost električnih vozila u BiH
Rast cijena fosilnih goriva je mnoge vozače natjerao da razmišljaju o kupovini električnih vozila, pa je tako u Francuskoj broj električnih vozila prvi put nadmašio broj benzinaca i sada iznosi oko 40% od ukupnog voznog parka Francuske. Ukoliko posmatramo Evropsku uniju u cjelosti oko 12% građana koristi elektromobile, dok u BiH broj elektromobila je neznatan, što najbolje pokazuje i podatak da 2021. godine u BiH je uvezeno 50 električnih automobila i 359 hibrida te se ukupni broj električnih automobila nalazi na nivou statističke greške. Jedan od razloga, malog udjela elektromobila u cijelokupnom voznom parku BiH, je nerazvijena mreža javnih punionica. BiH raspolaže sa svega 173 punionice, odnosno 205 konektora, a najviše ih je locirano u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli. Većina ovih punionica se nalazi u privatnom vlasništvu hotela, restorana i tržnih centara, a vlasnici ističu je neophodno prikupiti 67 dokumenata za izgradnju jedne punionice, što dodatno otežava razvoj mreže punionica. Da bi sklopili jasniju sliku o razvijenosti mreže punionica u BiH najbolje je da uporedimo sa zemljom iz regiona kao što je Hrvatska koja ima 1.233 konektora, i planira nastavak sufinansiranja za razvoj infrastrukture za punjenje električnih vozila. Daleko najrazvijeniju mrežu punionica ima Holadnija koja na svojoj površini od 41.543 km² ima 90.284 stanica za punjenje, iza nje odmah slijedi Njemačka sa 59.410 punionice koje su raspoređene na površini od 357.588 km². Sve zemlje Evropske unije imaju detaljno razrađen plan za dalji razvoj infrastrukture koja bi ubrzala tranziciju na električna vozila.
Rast broja električnih vozila bi svakako odgovarao BiH, jer jedan od njenih najznačajnijih proizvoda, koje uspješno plasira na svjetsko tržište, je upravo električna energija. Na taj način bi BiH mogla smanjiti troškove uvoza nafte i zavisnost svojih građana o uvozu nafte. Da bi ostvarili te prednosti moramo prvo eliminisati određene probleme u elektrodistribuciji, jer rast broja električnih vozila bi mogao stvoriti određene probleme u samom procesu snabdijevanja električnom energijom. Zbog toga, elektrodistribucija treba na vrijeme početi sa usavršavanjem postojećih sistema.
Tranzicija sa automobila sa unutrašnjim sagorijevanjem na električne automobile nije jeftina, a BiH nije u stanju, kao ostale zemlje Evrope, da izdvoji velike iznose finansijskih sredstava kako bi podržala tu tranziciju. Ipak, učinjeni su određeni koraci ka podršci ovom procestu. Parlamentarna skupština BiH podržala je inicijativu za suspenziju carinskih stopa na električne automobile i smanjenje carinskih stopa na hibride. Pored ovih mjera Ministarstvo FBiH je ove godine razvilo program o dodjeli subvencija za kupovinu elektromobila, subvencije se krecu do 10.000 KM za električne automobile i do 5.000 KM za hibride.
Kolike su zapravo ekonomske prednosti kupovine električnih vozila?
U samom startu kupovina električnog automobila je dosta skuplja u odnosu na cijenu sličnog modela sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem, upravo zbog toga države su se odlučile da subvencionišu kupovinu električnih vozila i da nadomjeste tu razliku u cijeni. Prema određenim istraživanjima dokazano je da i bez subvencija ova investicija se isplati kroz 2 godine. Osnovna ušteda u korištenju ovih vozila je u nižoj cijeni električne energije u odnosu na fosilna goriva, pogotovo u posljednjim mjesecima kada su cijene fosilnih goriva doživjele dramatičan rast. Iako su cijene električne energije niže u odnosu na cijene fosilnih goriva, najavljuje se i rast cijena električne energije, što dovodi u pitanje isplativost prelaska na elektromobile. Pored ovih troškova neophodno je uzeti u razmatranje i troškove servisiranja koji su često neuporedivo veći kod električnih automobila. Najskuplja komponenta je svakako baterija, koja na primjer u Chevrolet Boltu EV košta preko 15.000 dolara. Ključni mineral za proizvodnju baterija je litijum čija cijena na svjetskom tržištu i dalje raste i nema naznaka da će stati. Pored litijuma za proizvodnju baterija koriste se i nikl, grafit i kobalt, čije se cijene, takođe, kreću uzlaznom putanjom. Pored visokih cijena baterija, potencijalni kupci strahuju i od dužine trajanja baterija. Iz tih razloga mnogi prozvođači električnih vozila daju garancije za baterije na 8-10 godina. Consumer Reports je procijenio da prosječan životni vijek paketa baterija iznosi oko 320.000 kilometara, odnosno oko 17 godina, stoga životni vijek baterija ne treba da predstavlja prepreku za kupovinu ovih vozila.
Da li su električna vozila ekološki prihvatljivo rješenje?
Prema istraživanju Međunarodnog savjeta za čist transport, 20% globalnog zagađenja vazduha dolazi od drumskog saobraćaja, a najveći dio tog zagađenja je prisutan u gradovima. Poznato je da Evropska unija ulaže velike napore kako bi smanjila nivo ekološke zagađenosti, putem različitih subvencija i zakona. Stoga, Evropska komisija smatra da će do 2035. godine uspjeti u potpunosti zaustaviti proizvodnju automobila sa unutrašnjim sagorijevanjem i preći na proizvodnju električnih automobila. Veliki broj proizvođača automobila, kao što su General Motors, Volvo, Fiat i mnogi drugi, smatraju da će uspjeti čak do 2030. obustaviti proizvodnju vozila na fosilna goriva i preći na proizvodnju elektromobila. Da bi ova tranzicija urodila plodom potrebno je da se uradi mnogo više, jer prelazak na elektromobile ne znači mnogo ukoliko oni koriste električnu energiju koja nije ekološki prihvatljiva. Neophodno je da se izvrši i tranzicija sa termoelektrana, koje koriste ugalj za proizvodnju električne energije, na elektrane koje koriste obnovljive izvore električne energije, kao što su sunce, vjetar i voda. Pored ovog problema javljaju se i drugi ekološki problemi kada se posmatra cijeli proizvodni proces elektromobila. Baterije koje se koriste za skaldištenje električne energije u električnim vozilima se proizvode od litijuma, a iskopavanje litijuma je veoma štetno za životnu sredinu. U samom postupku izdvajanja litijuma emituje se značajna količina ugljen-dioksida i zagadi se više od 500.000 litara vode za jednu tonu litijuma. Možemo zaključiti da su električni automobili vozila koja će preplaviti tržište brže nego što smo očekivali, ali su tu i dalje prisutni određeni nedostaci kako bi oni bili u potpunosti ekonomski i ekološki opravdana investicija.
