Vještačka inteligencija donosi suštinske promjene na globalnom nivou, oblikujući ekonomiju, tržište rada i svakodnevni život. Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma iz 2023. godine, očekuje se da će vještačka inteligencija do 2025. godine kreirati preko 97 miliona novih radnih mjesta širom svijeta, dok će istovremeno eliminisati oko 85 miliona tradicionalnih poslova. Mladi ljudi, kao najdinamičniji dio populacije, ne samo da će biti među prvima koji će osjetiti efekte ovih promjena već će se naći i u poziciji da ih predvode. U Bosni i Hercegovini, gdje su digitalna pismenost i tehnološka infrastruktura još uvijek u razvoju, pitanje kako pripremiti mlade za budućnost postaje sve aktuelnija tema.
U svijetu gdje se brzina tehnoloških promjena eksponencijalno povećava, ključni izazov nije samo u osposobljavanju mladih da koriste tehnologiju, već i u podsticanju njihove sposobnosti za inovaciju i kritičko razmišljanje. S jedne strane, ova problematika zahtijeva i podrazumijeva unapređenje formalnog obrazovanja kroz uvođenje predmeta koji razvijaju digitalne i tehničke vještine, a s druge strane, ulaganje u neformalne oblike obrazovanja, poput radionica, mentorskih programa i tehnoloških inkubatora. Istraživanja u regionu pokazuju raznolike informacije u pogledu vještačke inteligencije. Prema istraživanju koje prenosi Večernji list, u Hrvatskoj, 53% učenika i studenata vjeruje da će generativni AI pozitivno uticati na lakoću završetka obrazovanja, dok istovremeno 57% izražava zabrinutost zbog potencijalnog gubitka autentičnosti u radu. U Srbiji, uprkos značajnim ulaganjima u AI infrastrukturu, samo 1,8% kompanija koristi alate, što je ispod prosjeka u regionu, prema istraživanju Eurostata.
Ovo su smo neki od podataka koji ukazuju na rastuću potrebu za efikasnijom implementacijom AI tehnologija i edukacijom mladih o njihovim mogućnostima i rizicima u praktičnoj primjeni. Šta u pogledu promjena koje nam AI tehnologija nosi misle građani Republike Srpske, ispitali smo u našem novom istraživanju.
Rezultati su pokazali zanimljive uvide o tome kako građani, posebno mladi, percipiraju AI i njen uticaj na društvo.
Pozitivni stavovi prema tehnološkom razvoju
Više od polovine građana (55,7%) smatra da tehnološki razvoj ima djelimično, veoma ili značajno pozitivan uticaj na društvo. Mladi uzrasta od 18 do 24 godine najviše dijele ovo mišljenje, pri čemu čak 68% njih prepoznaje prednosti tehnologije.
Mladi se izdvajaju kao generacija koja najviše cijeni tehnološke promjene, što ukazuje na njihovu spremnost da ih prihvate i koriste u svakodnevnom životu.
Informisanost o vještačkoj inteligenciji
Četvrtina građana (25,3%) nije upoznata sa konceptom AI i njenim primjenama. Ova neinformisanost najizraženija je među starijom populacijom (35%) i stanovnicima ruralnih područja (38%).
Mladi prednjače u informisanosti – 79% njih je svjesno osnovnih koncepata AI, što ih čini grupom s najvećim potencijalom za dalji razvoj u ovom sektoru.
Uticaj AI na tržište rada
Više od polovine ispitanika (54,9%) smatra da će AI značajno uticati na tržište rada u budućnosti, mijenjajući postojeće obrasce zapošljavanja i kreirajući nove prilike.
Mladi su najoptimističniji – čak 63% vjeruje da će AI otvoriti mogućnosti za inovativne poslove i zanimanja, dok stariji izražavaju zabrinutost zbog automatizacije i gubitka tradicionalnih radnih mjesta.
Mladi vide AI kao šansu za karijeru u modernim sektorima, što naglašava potrebu za ulaganjima u edukaciju i tehnološku infrastrukturu.
Zainteresovanost za karijeru u tehnologijama
Četvrtina ispitanika (25,1%) izrazila je interes za karijere u oblastima poput programiranja, robotike i AI. Među mladima, ovaj procenat raste na 36%, što ukazuje na njihov interes za ulazak u tehnološki sektor.
Ruralna područja pokazuju značajno nižu stopu interesa (14%), dok urbane sredine prednjače sa 29%.
Postoji jasna potreba za promovisanjem karijera u tehnologijama, posebno među mladima iz ruralnih zajednica.
Kritika obrazovnog sistema
Više od trećine ispitanika (33,1%) smatra da formalni obrazovni sistem nije prilagođen pripremi mladih za tehnološke promjene, dok još 33,3% nije sigurno u vezi s ovim pitanjem.
Mladi su najkritičniji – čak 41% njih smatra da je obrazovni sistem neadekvatan, što naglašava potrebu za reformama u školstvu i visokom obrazovanju.
Rezultati istraživanja ukazuju na to da mladi u Republici Srpskoj prepoznaju potencijal vještačke inteligencije i pokazuju spremnost da je prihvate kao alat za napredak. Međutim, podaci takođe ističu značaj prilagođavanja obrazovnog sistema savremenim potrebama kroz sticanje digitalnih i tehničkih vještina, kao i važnost informisanja javnosti o mogućnostima koje AI donosi, posebno u manje razvijenim sredinama. Mladi se izdvajaju kao ključna grupa s potencijalom za dalji tehnološki razvoj društva, pod uslovom da im budu dostupni odgovarajući resursi i informacije.
