Solarna energija kao jedno od rješenja klimatskih promjena
Posljednjih nekoliko godina pojam klimatskih promjena dobio je na značaju, a glavni uzročnici klimatskih promjena su ljudske aktivnosti u privredi kojima dolazi do ispuštanja stakleničkih gasova pri čemu se u atmosferi stvara sloj koji onemogućava da se višak toplote oslobađa sa površine Zemlje te izaziva globalno zagrijavanje. Tehnologije koje danas postoje mogu se iskoristiti kao rješenje za smanjenje emisije stakleničkih gasova, naročito u proizvodnji energije. Korištenje solarnih panela je u posljednje vrijeme dobilo na značaju, jer je solarna energija najveći izvor obnovljive energije na svijetu. Koliki je izvor ove energije najbolje pokazuje podatak da kada bi se u cijelosti prikupila dnevna količina sunčeve energije koja obasjava Zemlju mogla bi podmiriti svjetske potrebe za električnom energijom u narednih 180 godina.
Prednosti i nedostaci solarnih panela
Ovaj oblik energije je neiscrpan i lako dostupan, besplatan i emituje 10 puta manje ugljen-dioksida, nego struja iz električnih mreža. Pored pozitivnog uticaja na životnu sredinu solarni paneli se ističu i zbog smanjenja troškova električne energije. Solarni paneli čak 95% sunčevog zračenja pretvaraju u električnu energiju. Iako je instalacija solarnih panela velika investicija ona je relativno brzo isplativa, jer je prosječan povrat ove investicije pet do sedam godina. Nakon perioda povrata uloženih sredstava dobija se vlastiti izvor električne energije, bez dodatnog troška. Najveći nedostatak solarnih panela je da se ne preporučuju u dijelovima svijeta gdje ljeti temperature dosežu preko 45ºC, jer kada se ploče previše zagriju smanjuje se njihova efikasnost. To nije razlog da ovi predjeli odustanu od solarnih elektrana, ovim krajevima se preporučuje upotreba tehnologije koncentrisanog solarnog sistema, koja se zasniva na ogledalima, a ne na fotonaponskim panelima.
Električna energija u Bosni i Hercegovini
Kolike su potrebe BiH za električnom energijom pokazuje podatak da trošimo električnu energiju po jedinici bruto društvenog proizvoda pet puta više nego Evropska unija. Da bi se potrošnja smanjila i dovela na prihvatljiv nivo, neophodno je povećati energetsku efikasnost, zamjenom zastarjelih postrojenja sa novim tehničkim rješenjima, proizvodnjom električne energije na mjestu potrošnje i prije svega promjenom svijesti i ustaljenih navika ljudi. U posljednjem periodu smo svjedoci i naglog skoka cijena svih energenata, prije svega cijena fosilnih goriva, ali i cijena električne energije. Građani RS su privilegovani daleko nižim cijenama električne energije nego što su one u zemljama Evropske unije, a nivo tih cijena je garantovan do kraja 2022. godine. Glavni razlog niskih cijena električne energije u RS je što su one regulisane od strane države. Iako građani RS trenutno uživaju velike povlastice niskih cijena električne energije, neminovno je da će cijene električne energije u RS rasti u budućnosti. Procjenjuje se da bi cijene mogle biti i do tri puta veće u 2025. godini, u odnosu na trenutne cijene. Bosna i Hercegovina, a time i Republika Srpska, je dio Energetske zajednice, čije članice su se obavezale da će uspostaviti zajedničko tržište električne enrgije, što znači da do 2025. godine RS mora u potpunosti preći na tržišne cijene, koje su daleko veće od onih koje trenutno reguliše država.
Aktivnosti Republike Srpske za pokretanje proizvodnje solarne energije
Rast cijena električne energije je rezultirao rastom zainteresovanosti domaćinstava, ali i malih i srednjih preduzeća za obnovljive izvore energije. Solarne elektrane su mnogima postale kompromisno rješenje u potrazi za jeftinijim izvorom električne energije i za zdravijom životnom sredinom, jer one emituju 10 puta manje ugljen-dioksida, nego struja iz električnih mreža. Najveća prednost solarne energije, u odnosu na druge obnovljive izvore električne energije, je što je svima lako dostupna, svako domaćinstvo može da instalira solarne panele na krovove svojih domova, jer oni ne zausimaju veliku površinu, za razliku od vjetrenjača ili hidroelektrana. Republika Srpska se nalazi na povoljnom položaju za kolektovanje solarne energije, intenzitet sunčevog zračenja se kreće od 1 240 – 1 810 kWh po m2, gdje je najveći iznos u Trebinju. Broj sunčanih sati u Trebinju iznosi oko 2 600 sati, što nije daleko od broja sunčanih sati u Španiji, Italiji i Grčkoj, koje se smatraju za zemlje sa najvećim potencijalom za solarnu energiju u Evroskoj uniji.
Elektroprivreda Republike Srpske je odlučila da se uhvati u koštac sa problemima koje donose neobnovljivi izvori energije i izbjegne naknade koje će se morati u budućnosti plaćati za emisiju štetnih gasova u atmosferu te je preduzela određene korake u proizvodnji solarne energije. Nedavno je pokrenula pilot projekat u Trebinju, kojim je odlučeno da subvencioniše instaliranje solarnih panela na krovovima 10 domaćinstava. Domaćinstva će proizvoditi električnu energiju za vlastite potrebe, a viškove će moći plasirati u mrežu. Pored ovog projekta, u Trebinju je planirana izgradnja solarne elektrane „Trebinje 1“ , a u toku su aktivnosti obezbjeđivanja potrebnih dozvola i saglasnosti u skladu sa zakonskom regulativom Republike Srpske. Procjenjuje se da će se investiciona ulaganja kretati oko 134,43 miliona KM. Takođe, „Hidroelektrane na Vrbasu“ imaju u planu izgradnju solarne elektrane na lijevoj obali rijeke Vrbas, u neposrednoj blizini brane hidroelektrane „Bočac“, pod nazivom „Ada polje“. Hidroelektrane u ljetnim periodima, zbog nedostatka vodostaja, imaju smanjenu proizvodnju električne energije, stoga bi im solarne elektrane u tom periodu omogućile izbalansiranu proizvodnju električne energije. Prelazak na obnovljive izvore energije je neminovan i potrebno je ozbiljnije se uhvatiti u koštac sa tim problemom, a benefiti su kako ekonomske tako i ekološke prirode.
