Srceparajuće slike i priče koje dolaze iz Turske i Sirije nisu nikoga ostavile ravnodušnim, a mnogima su utjerale strah u kosti. U svijetu, a prije svega u trusnim područjima je prisutna panika da bi se slična tragedija mogla desiti i u njihovom gradu. Brojni zemljotresi koji pogađaju područje Balkana dodatno hrane taj strah. Iako su zemljotresi u Evropi relativno česta pojava nisu poznati po svojoj velikoj smrtnosti, kao što je to slučaj u drugim dijelovima svijeta.
Evropska mapa seizmičke opasnosti
2014. godine Evropska unija je finansirala projekat kojim su istraživači napravili mapu Evrope koja prikazuje koja područja se nalaze u zoni velikog rizika od zemljotresa. Prilikom realizacije ovog projekta analizirano je više od 30.000 zemljotresa koji su imali magnitudu veću od 3,5 stepeni po Rihterovoj skali. Ova mapa predviđa seizmičko kretanje tla tokom sljedećih 50 godina, a procjenjeno odstupanje je 10%.
Područja koja se nalaze u zelenoj ili plavoj zoni su područja sa niskim rizikom od zemljotresa, područja žute i narandžaste boje imaju umjeren rizik, dok crvenom bojom su obilježena područja sa velikim rizikom pojave zemljotresa.
Kao što vidimo iz priložene mape Mediteran je u zoni velikog rizika, tome svjedoče brojni zemljotresi koji ovaj region pogađaju iz godine u godinu, a po svemu sudeći prostor Mediterana će se tresti i u narednom periodu. Razlog leži u tome što se to područje nalazi u pojasu sudaranja tektonskih ploča. Trenutno se Jadranska mikroploča „podvlači“ pod Evroazijsku te izaziva brojna sudaranja koja se manifestuju u vidu zemljotresa na teriroriji Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i Crne Gore i Albanije.
Koliko god nam se situacija sa Mediteranom činila zabrinjavajuća, situacija sa Egejskom mikropločom je je značajno gora. Pomjeranja Egejske mikroploče izaziva veliki broj razarajućih zemljotresa u predjelu Turske i zapadne obale Grčke, a uključuje i Skopje. Evropske i afričke ploče se sve više guraju i stvaraju geološki najaktvnije područje u svijetu, a zemljotresi koji su pogodili Tursku i Siriju su upravo posljedica sudaranja tih ploča. U taj pojas regija sa velikim rizikom od zemljotresa spada i Iran koji je u posljednjih 30 godina pretrpio brojna podrhtavanja tla, tačnije 108, što ga čini trećom zemljom u svijetu po broju zemljotresa (na prvom mjestu je Kina, a na drugom Indonezija).
Statistika zemljotresa u svijetu
Iako nam se čini da broj zemljotresa u svijetu raste, podaci govore da se prosječno u svijetu u toku jedne godine očekuje 16 velikih zemljotresa, odnosno 15 zemljotresa jačine 7.0 i više stepeni i jedan jačine 8.0 i više stepeni po Rihterovoj skali. Naravno moguća su odstupanja od ovog prosjeka, jer postoji određena fluktuacija u stopama zemljotresa. Ukoliko se posmatra period od zadnjih 50 godina taj prosjek je premašen svega desetak puta. Pa je tako 2010. godine zabilježeno 23 velika zemljotresa (jačine preko 7.0 stepeni po Rihterovoj skali), što je čini godinom sa najvećim brojem velikih zemljotresa.
Zbog razvoja sredstava komunikacije u svijetu se stvorio utisak da je došlo do rasta broja zemljotresa. Razvoj društvenih mreža i medija doprinosi bombardovanju stanovnika raznim informacijama pa tako i o prirodnim katastrofama, kako velikim tako i o onim manjih razmjera. Zemljotresi u gusto naseljenim područjima su više medijski ispraćeni, jer je veći broj ljudi izložen zemljotresu te takvi zemljotresi sa sobom nose i veliki broj ljudskih žrtava.
Prethodno prikazani podaci pokazuju najsmrtonosnije zemljotrese 21. vijeka te se ne primjećuje rast broja žrtava pogođenih zemljotresima, kao ni rast broja zemljotresa u svijetu. Treba uzeti u obzir i činjenicu da je izražen rast broja stanovnika u gradovima te zemljotresi u gradovima nose najveće ljudske žrtve, dok jači zemljotresi u slabo naseljenim područjima prolaze skoro neopaženo.
