Šta je euribor?
Euribor je engleska skraćenica od Euro Interbank Offered Rate. Ova skraćenica predstavlja prosječnu kamatnu stopu po kojoj grupa evropskih banaka pozajmljuju novac jedna drugoj, stoga se on svakodnevno formira na međubankarskom tržištu. Euribor se smatra najvažnijom referentnom stopom na evropskom tržištu novca, jer se na osnovu njega formiraju kamatne stope za sve finansijske proizvode. Postoji 5 različitih euribor stopa od kojih su najvažnije šestomjesečna i tromjesečna. Promjena euribora najviše je zabrinula dužnike koji imaju kredite sa varijabilnim kamatnim stopama, a većina tih kredita u Republici Srpskoj je vezana za šestomjesečni euribor, što znači da banke vrše usklađivanje kamatnih stopa sa euriborom dva puta godišnje, 30. juna i 31. decembra.
Kako i zašto se mijenja euribor?
Ukoliko posmatramo kretanje euribora unazada dvadeset godina primjećujemo da se on kretao uzlaznom putanjom da bi 2008. godine dosegao vrhunac od 5.431%. Nakon dramatičnog perioda 2008. godine euribor je postepeno opadao sa periodičnim oscilacijama, a od novembra 2015. godine je pao ispod nule i postao negativan. Svoju najmanju vrijednost je dosegao prošle godine u decembru, kada je iznosio -0.547%. Od tada je nastupio period takozvanog „jeftinog novca“, kada je omogućeno jeftino zaduživanje tj. zaduživanje sa niskim kamatama. Negativan euribor imao je za cilj da poveća tražnju za novcem, kako bi povećali potrošnju stanovništva i pokrenuli ekonomiju. Od decembra 2021. godine euribor počinje postepeno da raste da bi početkom juna, nakon 7 godina, prešao iz zone negativnog u zonu pozitivnog euribora. Sredinom jula ove godine euribor je dosegao vrijednost od 0.532%. Stručnjaci iz oblasti ekonomije smatraju da će euribor nastaviti da se kreće uzlaznom putanjom, ali da nema razloga za strah da će se ponoviti situacija iz 2008. godine. Pozitivna stopa euribora predstavlja jednu od mjera restriktivne monetarne politike Evropske centralne banke, kako bi odgovorili na inflaciju i cjelokupnu ekonomsku situaciju koja je zadesila svijet poslije pandemije. Te mjere dovode do takozvanog poskupljenja novca što bi trebalo usloviti smanjenje tražnje za novcem i smanjenje inflacije.
Uticaj rasta euribora na mjesečne rate kredita
Ukoliko posmatramo promjenljivost kamatnih stopa postoje dvije vrste, fiksne i varijabilne kamatne stope. Sigurnija opcija su svakako fiksne kamatne stope, ali one su najčešće vezane za kredite sa kraćim vremenskim periodom otplate te većina stanovnika nije u mogućnosti da sebi priušti tu vrstu kredita pa je primorana da uzme kredite sa varijabilnom kamatnom stopom, kredite koji nose rizik promjene mjesečnih otplata.
Nije moguće dati jedan i univerzalan odgovor na pitanje u kojoj mjeri će rast euribora pogoditi dužnike. Svaki kredit je priča za sebe, oni se razlikuju po iznosu, kamatnoj stopi po kojoj se dužnik zadužio, vremenskom periodu trajanja otplate, kao i po vremenu početka otplate, a svi ovi faktori ima uticaj na visinu rate kredita. Najviše će biti pogođeni dužnici koji su tek počeli da otplaćuju svoj kredit, jer je kod njih učešće kamate u mjesečnoj rati veće nego što je kod dužnika koji već godinama otplaćuju svoj kredit.
Uticaj promjene euribora na primjeru kredita od 100.000KM
Za analizu smo uzeli kredit od 100.000KM sa rokom otplate od 20 godina i promjenljivom kamatnom stopom od 3.92%. U priloženpoj tabeli se može vidjeti kako bi se kretale rate pomenutog kredita uz svaku od četiri razlicite vrijednosti euribora.
Banke su po zakonu dužne da obavijeste svoje klijente da li je i za koji iznos promijenjena mjesečna rata njihovog kredita. Mnoge banke u Republici Srpskpoj svojim klijentima pružaju mogućnost zamjene kredita sa promjenljivom kamatnom stopom za kredit sa fiksnom kamatnom stopom, kako bi se zaštitio od daljeg rasta euribora.